Promocija hrvatske ronilačke ponude

OKRUGLI STOL – poboljšanje ponude u ronjenju

U okviru projekta Pogled u plavo koji promovira Hrvatsku kroz ronjenje i općenito ronjenje kao aktivnost, na Zagrebačkom velesajmu u sklopu sajma Nautike 23. veljače 2017. godine održana je rasprava na temu “Ronjenje u Hrvatskoj”, a s ciljem poboljšanja ronilačke ponude i jačanja suradnje poduzetnika i institucija, a kako bi ronilački turizam dao dodanu vrijednost ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske.

Na okruglom stolu su sudjelovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Vesna Rajković, načelnica sektora za razvoj poduzetništva u turizmu, održivi razvoj i posebne oblike turizma u Ministarstvu turizma Simon Ferjuc, direktor TETIDA d.o.o., konzultantska tvrtka za EU fondove, Ferdinand Hitrec, zamjenik predsjednika Strukovne grupe ronilačkog turizma Primorsko – goranske županije, Željko Kamerla, zamjenik predsjednika Zajednice ronjenja u gospodarstvu pri HGK i predsjednik Strukovne grupe ronilačkog turizma Istarske županije, Hinko Car, vlasnik ronilačkog centra „Mihurić“, Selce, Mladen Škapul, vlasnik ronilačkog centra „Moby Dick“, Lopar.

Okruglim stolom je moderirao Filip Višić, predsjednik Udruge ronilačkih centara „Altum Mare“.

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA
1. Ronilački centri trebaju poraditi na udruživanju putem udruga/klastera i to kako na regionalnom/županijskom nivou tako i na nacionalnom nivou te zajedničkim zaključcima i zahtjevima pristupiti institucijama Republike Hrvatske.

2. Zahtjevi ronilačke struke trebaju biti unificirani zajednički u smislu unaprjeđenja ronilačkih djelatnosti tako da je zaključak Ministarstva turizma da se kroz udruge/klastere definiraju zajednički stavovi koji će se prezentirati Ministarstvu.

3. Postoji deficit obrazovnog kadra u ronilačkom turizmu te ujedno treba pristupiti sustavnoj edukaciji mladih ljudi počevši od projekata i programa suradnje sa srednjim školama preko angažmana mladih ljudi u ronilačkim centrima do stvaranja mogućnosti da ronjenje i ronilaštvo postaje njihov poziv i buduća profesija.

4. Ronilački centri se trebaju više angažirati kod apliciranja na javne pozive ministarstva kako Ministarstva turizma tako i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije putem suradnje s nadležnim agencijama kako na županijskom tako i na nacionalnom nivou s ciljem kvalitetnijeg povlačenja sredstava iz Europskih fondova.

5. Kroz suradnju prvenstveno s Ministarstvom turizma stvoriti potencijal mladog, educiranog kadra koji će stvoriti poslovanje novih centara.

Nedvojbeno je opći zaključak ako se ronilački centri udruže u strukovne udruge/klastere da su kao tržišna snaga prepoznatljivi sigurno će doći lakše do ispunjavanja određenih zahtjeva za poboljšanje ronilačkog turizma u cijelosti odnosno rada svakog pojedinačnog centra.